U drugom dijelu EIB-ove ankete o klimi istražuju se stajališta građana o klimatskim promjenama u svijetu koji se ubrzano mijenja. Rezultati iz ovog dijela ankete uglavnom se odnose na ponašanje građana kao pojedinaca i korake koje poduzimaju radi borbe protiv klimatskih promjena. 

• 62 % Hrvata u dobi od 20 do 29 godina ističe kako je strategija održivosti potencijalnog poslodavca važan kriterij pri odabiru radnog mjesta, dok je za njih čak 16 % taj uvjet od najvišeg prioriteta.
• 69 % Hrvata bilo bi spremno platiti više za klimatski prihvatljive namirnice.
• 77 % hrvatskih ispitanika podržava označavanje svih prehrambenih proizvoda kako bi se pridonijelo ograničenju utjecaja na klimu i okoliš.
• 75 % ih je spremno podržati strože vladine mjere kojima bi se ljude nagnalo na promjene u vlastitom ponašanju.

Sve su to samo neki od danas objavljenih rezultata posljednje godišnje ankete o klimi Europske investicijske banke (EIB-a) koja je provedena u kolovozu 2022. EIB je kreditna institucija Europske unije i najveći je multilateralni zajmodavac na svijetu kad je riječ o projektima povezanima s djelovanjem u području klime.

Ponašanje pojedinaca i strože vladine mjere

Rat u Ukrajini i njegove posljedice, uključujući rast cijena energenata i inflaciju, dramatično su utjecali na povećanje zabrinutosti u vezi sa smanjenjem kupovne moći, čime je bojazan od klimatskih promjena pala u drugi plan. Međutim, gotovo dvije trećine hrvatskih ispitanika (njih 65 %, što je za sedam postotnih bodova ispod prosjeka EU-a) naglašava kako su uvjereni da vlastitim postupanjem mogu utjecati na rješavanje klimatske krize.

Za mnoge od njih vlada je ta koja treba odigrati ključnu ulogu u poticanju promjena u ponašanju pojedinaca. Tri četvrtine Hrvata (njih 75 %) podržava strože vladine mjere kojima bi se ljude nagnalo na promjene u ponašanju radi borbe protiv klimatskih promjena (79 % ispitanika u dobi od 65 godina i više pozdravilo bi takve mjere).

Odabir novog radnog mjesta

Kako svake godine sve više novih ljudi ulazi na tržište rada, klimatska razmatranja pri odabiru poslodavca sve više dobivaju na važnosti. Većina stanovništva (52 %) već ističe kako je važno da potencijalni poslodavac daje prednost održivosti. Za 11 % kandidata radi se o najvažnijem kriteriju. Od osoba u dobi od 20 do 29 godina – odnosno onih koje su u pravilu u potrazi za svojim prvim zaposlenjem – njih više od dvije trećine (62 %) istaknulo je kako je održivost važan čimbenik u donošenju konačne odluke, dok se njih 16 % izjasnilo kako je riječ o kriteriju kojem daju najveću prednost.

Ograničavanje individualne potrošnje

Većina hrvatskih ispitanika (njih 58 %) izjavila je kako bi podržala uvođenje sustava ugljičnog proračuna u sklopu kojeg bi se dodjeljivao fiksan broj godišnjih bodova koji bi se mogli trošiti na proizvode s velikim ugljičnim otiskom (tj. na one proizvode koji nisu nužni, letove, meso itd.).

Vrijedi napomenuti i kako većina Hrvata podržava spomenutu mjeru bez obzira na visinu vlastitih primanja, pa bi je tako podržalo 64 % ispitanika s niskim primanjima, 60 % ispitanika sa srednje visokim primanjima te više od 56 % ispitanika s visokim primanjima.

Označavanje i određivanje cijene prehrambenih proizvoda

Značajan udio emisija stakleničkih plinova otpada na proizvodnju hrane. Kako bi se ljudima pomoglo u donošenju održivijih odluka u kupovini namirnica, 77 % Hrvata smatra kako bi se svi prehrambeni proizvodi trebali označiti oznakama koje ukazuju na njihov klimatski otisak.

Povrh toga, 69 % Hrvata ističe i kako bi bili voljni platiti nešto više za hranu koja se proizvodi lokalno i na održiviji način (17 postotnih bodova više od Mađara, kod kojih se za isto izjasnilo njih 52 %, i 10 postotnih bodova više od Grka, od kojih njih 59 % podržava navedeni prijedlog). Većina ispitanika izrazila je spremnost na veća izdvajanja kada je u pitanju hrana, bez obzira na prihode (u rasponu od 68 % ispitanika sa srednje visokim primanjima do 72 % ispitanika s visokim primanjima).

Nešto manje od pola Hrvata (njih 49 %) podržalo bi ograničavanje količine mesa i mliječnih proizvoda koje bi ljudi mogli kupiti, što predstavlja 11 postotnih bodova više od Mađara, kod kojih bi isto podržalo njih 38 %, no nešto manje od Grka, kod kojih bi njih 54 % podržalo takvu mjeru. Navedena brojka odnosi se na sve dohodovne skupine.

Prema riječima Terese Czerwinske, potpredsjednice EIB-a: „EIB-ova anketa o klimi svjedoči odlučnosti hrvatskih građana da se ulove u koštac s klimatskim promjenama na osobnoj razini. Kao klimatska banka EU-a smatramo da je takva razina predanosti dobrodošla za poticanje uspješnosti djelovanja u području klime na globalnoj razini. EIB je danas spreman podržati takav angažman kroz financiranje zelenih usluga u Poljskoj, kao što su održivi prijevoz, obnovljiva energija i energetski učinkovite zgrade. U 2022. podržali smo slične zelene projekte u toj zemlji sa 107 milijuna eura. Nastavit ćemo podržavati projekte i inicijative posredstvom kojih se ubrzava zelena tranzicija, kao i inovativne načine davanja doprinosa budućem blagostanju i pravednoj tranziciji na održivije gospodarstvo u kojem nitko neće ostati zapostavljen.”

 

O EIB-ovoj anketi o klimi

Peto izdanje EIB-ove ankete o klimi provodi se u suradnji s tvrtkom za istraživanje tržišta BVA, a zamišljeno je kao podloga za širu raspravu o stavovima i očekivanjima u pogledu djelovanja u području klime. U anketi provedenoj u kolovozu 2022. sudjelovalo je više od 28 000 ispitanika, pri čemu je za svaku od 30 zemalja obuhvaćenih anketom odabran reprezentativni uzorak stanovnika u dobi od 15 godina naviše.

O Europskoj investicijskoj banci

Grupa EIB-a donijela je Plan djelovanja klimatske banke kako bi ostvarila svoj ambiciozni cilj da u desetljeću do 2030. osigura potporu za bilijun eura vrijedna ulaganja u djelovanje u području klime i okolišnu održivost te da se do 2025. više od 50 % EIB-ovih sredstva izdvaja za djelovanje u području klime i okolišnu održivost. U okviru Plana djelovanja, svi novi poslovi Grupe EIB-a od početka 2021. usklađeni su i s ciljevima i načelima Pariškog sporazuma.

EIB Global novi je specijalizirani dio Grupe EIB-a, posvećen povećanju učinka međunarodnih partnerstva i razvojnog financiranja. EIB Global osmišljen je kako bi podupirao snažna i usredotočena partnerstva unutar Tima Europa, u suradnji s drugim razvojnim financijskim institucijama i civilnim društvom. EIB Global služi kao dodatna spona između Grupe EIB-a i lokalnog stanovništva, poduzeća i institucija, posredstvom naših ureda širom svijeta.

O tvrtki BVA

BVA je tvrtka za istraživanja javnog mnijenja i savjetodavne usluge, a u svojem je sektoru prepoznata kao jedna od najinovativnijih tvrtki za istraživanje tržišta. BVA se specijalizirao za bihevioralni marketing, a u svojem se radu oslanja na spregu podatkovne i društvene znanosti kako bi podatke pretvorio u izvor nadahnuća i udahnuo im život. Osim toga, BVA je član Svjetske neovisne mreže za istraživanje tržišta (WIN), globalne mreže koja okuplja neke od vodećih svjetskih igrača u području istraživanja tržišta i provedbe anketa, a ima više od 40 članova.